Što je to zapravo pričuva i koliko može iznositi? Što se iz nje može plaćati i koja je uloga upravitelja u svezi pričuve? .
Što je pričuva?
Zajednička pričuva reprezentira zajednička sredstva suvlasnika koja se koriste u svrhu:
- redovito održavanje i poboljšavanje zajedničkih dijelova i uređaja zgrade
- hitnih popravaka zajedničkih dijelova i uređaja zgrade
- nužnih popravaka zajedničkih dijelova i uređaja zgrade
- osiguranja zgrade kod osiguravajućeg društva
- zamjene postojećih i ugradnje novih zajedničkih dijelova i uređaja zgrade
- otplate zajma za financiranje troškova održavanja i poboljšavanja zgrade
- poslovanja upravitelja zgrade
Treba naglasiti da se sredstva koriste isključivo za održavanje zajedničkih dijelova, dok se izuzimaju poslovi održavanja posebnih dijelova. Naravno pristankom svih suvlasnika mogu se odrediti troškovi koji ne spadaju u obavezne troškove.
Koliko može iznositi pričuva i što s njom?
Iznos pričuve se određuje i ugovara sa međuvlasničkim ugovorom!
Minimalni iznos pričuve iznosi 0.54% vrijednosti posebnog dijela zgrade za zadanu etalonsku vrijednost kvadrata stana ( za 2015. godinu ona iznosi 6000,00 kn/m2 ). Pojasnit ćemo ovaj podatak na primjeru:
Ako ste vlasnik stana od 100 m2, to znači da je etalonska vrijednost stana ( 100*6000 ) odnosno 600 000 kn, dakle na godišnjoj razini biste morali uplatiti ( 0,0054*600 000 ) 3240 kn/god, odnosno ( 3240/12 ) 270 kn/mj, što bi zapravo značilo da je minimalna cijena koju suvlasnik mora uplaćivati po četvornom metru 2.70 kn/m2 mjesečno!
Treba naglasiti da iznos pričuve odnosno veličinu pričuve određuju suvlasnici, tako da iznos pričuve može ići i preko 2.70 kn/m2 mjesečno.
Naknada koju suvlasnici uplaćuju na račun, može se uplaćivati mjesečno, kvartalno, polugodišnje i obično se to radi u dogovoru sa upraviteljem i ostalim suvlasnicima u zgradi.
Dali se pričuva mora uplaćivati?
Svaki suvlasnik dužan je uplaćivati sredstva pričuve na zajednički račun, a račun pričuve za svaku stambenu zgradu je dužan otvoriti upravitelj i za isti je obvezan isporučiti godišnji izvještaj. Također, na upravitelju je da tim novcem upravlja na način na koji je on to dogovorio sa suvlasnicima, temeljem godišnjih i višegodišnjih programa.
Ako suvlasnik ne uplaćuje sredstva, upravitelj može sudski odnosno ovrhom podmiriti dug pojedinog suvlasnika. Naravno, to je u praksi zadnji korak u rješavanju problema kojem prethode koraci opomena i kontaktiranja suvlasnika, ipak je razgovor najbolji način za rješavanje problema!
Ako imate dodatna pitanja slobodno nam se obratite preko telefona ili online obrasca.